Ponekad treba čitati pravu literaturu - a to su Narodne Novine. Tamo se može naći kuda naš novac ide. Primjerice - kako je HZZO potrošio novac prošle godine.

Ukupni izdaci zdravstvenog osiguranju za2005. godinu

Evo ono zanimljivo:

Ukupno 15.582.677.131
Zdravstvena zaštita-svega 13.408.637.737
Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2.708.078.188
Lijekovi na recepte 2.798.592.667
Specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2.663.271.788
Bolnička zdravstvena zaštita 4.412.158.434
Ortopedski uređaji i pomagala 510.878.419
Putni izdaci, dnevnice i izdaci za prijevoz 147.311.507
Ostali oblici zdravstvene zaštite 168.346.734
Nadoknade i pomoći- svega 1.816.621.174
Ostali izdaci – svega 357.418.220
Ostali izdaci za provođenje zdravstvene zaštite 51.421.105
Sredstva za funkcioniranje sustava 305.997.115

E sad da se to malo pojasni. 4.4 mil. ide na bolnice, to je ono kad nekog prime u bolnicu, daju mu jesti, piti, daju tamo lijekove, ide po svim pretragama, spava u bolnici ili je u dnevnoj bolnici. To HZZO plati putem striktnih limita, bolnica ima određenu svotu i iz tog plati sve kao što je grijanje, namirnice, plati sve doktore, sestre, pomoćne i slično.

Druga stavka - Specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2,6 mil predstavljaju ambulante specijaliste, kuda se ide sa uputnicom. Velik broj tih ambulanta je također u bolnicama, te je to bolnicama u biti varijabilni dio prihoda. Zašto nije sve u jednom? Zato što postoje te famozne uputnice. To bi po ideji onih koji su zamislili sustav, limitiralo potrošnju. Ali, ima par “kvaka 22″-

Prva je pretnja da će ako bolnica ne napravi SVE pretrage koje se od njih zatraži, osiguranicima biti OMOGUĆENO da to naprave od privatnika, pa bi to onda odbili od limita bolnici?

Naravno, doznati koliki je LIMIT ugovoren za broj PREGLEDA je nešto što nije moguće doznati. No na ambulantni rad specijalistima daje se gotovo pola od ukupne svote koja se daje “bolnicama”? A znamo da je većina uputnica specijalistima upravo u bolnicama?

Sljedeći dio: Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2,7 -mil - dakle tek neznatno više od onoga za specijaliste. E tu bi trebali biti i pedijatri i ginekolozi - ali tih opet ima PREMALO, tako da ih fali gotovo 30% u sustavu!

Koliko bi se manje moglo dati za “specijalističku i konzilijarnu” ako bi se VIŠE dalo za primarnu?

Tu ima nekoliko “kvaka 22″ - prva je da gotovo cijelo DESETLJEĆE kontinuirano usavršavanje liječnika primarne zaštite je bilo stvarno na niskim granama, jer nije bilo specijalizacija. Najveći biser, uistinu neshvatljiv, je kad je neki dan došla pacijentica sa BJANKO receptima, gdje je neki “liječnik u primarnoj” tražio specijalistu da mu pomogne - ispuniti recept???

Ne znati ispuniti recept a raditi u primarnoj zaštiti - to je toliko neshvatljivo, a još je manje shvatljivo da se takva poruka šalje preko pacijenta, korisnika usluge. Ako je to što je pacijent rekao istina, naravno.

I sada dolazimo na ono vrlo zanimljivo - lijekovi na recept. Tu je stavka 2,8 mil. kuna. Tu najviše “šteka” a kako vidimo, to je kap u moru sustava!

No ono što se nikako ne dira je “sredstva za funkcioniranje sustava” te “ostali troškovi”. Kad sve skupa zbrojimo, uz “naknade i pomoći” ta stavka iznosi preko 2,1 mil - dakle gotovo toliko koliko recimo za primarnu zdravstvenu zaštitu i tek malo manje nego za lijekove!

E sad jedno malo “otrovno” pitanje. Zašto bi uopće neko “bolovanje” bilo u sustavu zdravstvene zaštite, kad bi to lijepo kompletno moglo biti u rubrici “osiguranje od bolesti” u okviru nekog dopunskog osiguranja? Uštede u “državnom” zdravstvu tako bi sustavno bile znatno veće. Dakako, pitanje je koliko bi ljudi bili po bolovanjima da im je to kod nekog drugog osiguravatelja, a taj bi to mogao limitirati određenim kontrolama od strane svojih cenzora - eto opet, kuda bi se mogao preusmjeriti novac iz stavke “sredstva za funkcioniranje sustava”.

Izdvajajući “naknade i pomoći” od sustava primarne zaštite bilo bi moguće da se ovi od “cenzora” pretvore u “liječnike” - a to opet znači smanjenje stavke “specijalističko konzilijarna zaštita”.

Uz kurativu naravno ako se radi u primarnoj zaštiti ide i sekundarna preventiva - i eto smanjenje stavke “lijekovi na recepte”.

Jednostavan recept? Pa i nije. Jer treba zagristi tamo gdje se niti jedan ministar zadnjih 20 godina nije usudio - u rezanje zdravstvene administracije. Može se rezati liječnike, mogu se rezati lijekovi - ali dirnuti administraciju? To nitko ne radi…

I za kraj, za sve one koji misle da u zdravstvu sve treba biti “besplatno”: što mislite, koliko će ljudi biti slabije liječeno i neće dobiti sve potrebne lijekove, jer će novac otići onim silnim “radnicima” koji će na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja odlućiti biti malo doma i gledati na TV svjetsko nogometno prvenstvo?