U našem gradu niče sve više zidova, šifriranih vrata, nevjerovatnih pomaka.

Recimo u životu, poželiš u gradu oprati zube. Ili ruke, da ne širiš zaraze. Za to ti treba voda. Ali voda u gradu i državi koja je najbogatija vodom, žele nam neke globalne kompanije, nije lako dostupna. Ne. Oko slavine s vodom treba udariti zid.

Danas sam svratio sa namjerom da se osvježim u MCDonald s Hrvatska d.o.o. Restoran Pothodnik. Dođem do wc-a. Tamo neki turbo moderan zaštitni mehanizam. Osjećam kao se da ulazim u bankovni trezor.Tražim račun, sitna slova na dnu:

Ulazna šifra na WC: 4573170

Nakon obroka, je li, sila. Počnem kucati... pogješim kod pete znamenke... opet... i tako to... Perem ruke. zzzzzzz. Novi korisnik. Je li, ČEKA pred ulazom.

Baš me zanima da li imaju kamere i sve, da nadziru što se ubacuje u to mjesto gdje globalna kompanija čuva dragocjenosti.

Za usporedbu od američke franšize, čitam knjigu o arapskim običajima. Naime, tamo je dio kulture da iz milosrđa na gradskim trgovima postoji česma. Gdje se putnik može okrijepiti vodom.

Ne u franšizi... tamo se voda čuva na najstroši mogući način.

Mood: pissed off.

Update: Mc Donalds Kvaternikov Trg:

Ulazna šifra za toalet je 1407

WC nije imao toalet papira. Par mušterija je bilo izrazito iznervirano s politikom firme. Ne bi naveo što su sve rekli... (10.4.2005)
Ako se šifre promijene, pošaljite u komentar update...