Da damo nekoliko napomena o wikipediji: što ona dugoročno može prouzročiti na kreativnost autora? Ukoliko je netko bio autor koji se je trudio u znatnoj mjeri poboljšati članke na wiki, nakon niza napada pojedinaca koji su “administratori” može doživiti tipični - bulling. Problem je što “demokracija čarapka” (socketpuppet) daje snagu određenoj kliki (da li bi se moglo reći kabali, kako impliciraju neki kritičari) da napada nove “mete” i uklanja ih jednog po jednog. Velik broj članaka nastao je radom velikog broja volontera koji se nakon nekog vremena, možda godinu ili više, nađu u situaciji da moraju braniti svoje članke od niza napada. Vandalizam je pritom najmanji problem. Veći problem je kad imaš stav - pobuniš se na očiglednu nepravdu, uz peer to peer proces koji ne da se potiče, već se praktički ignorira. Stalno promjenjiva istina - upravo onako kako je to Orvell opisao u svojoj 1984 - omogućava da se nečiji doprinos sakrije i naravno, nakon nekog vremena, kad više nitko ne gleda - to nestaje. Upravo kao i Staljinovi suradnici sa partijskih fotografija.

I konačno, kako se sve više materjala stavlja pod “GNU” licencu, tako praktički nitko više nema kontrolu niti nad onim što je napisao, i pitanje je da li uopće nakon toga može pisati ako je citirao sam sebe ( i svoj teškom mukom uložen trud) a da mu to ne uzmu i ako je spomenut i ma jedan pasus, citiran makar jedan članak sa wikipedije, tada je sasvim moguće da se tumaći da je sve što je nakon toga napisano - u biti u vlasništvu wikipedije!

Da li pretjerujem? Pogledajte licenčne uvijete. Dobra ideja da se mogu kolaborativno napisati upute za korištenje nekog GNU programa vrlo se lako mogu izvrnuti na vrlo zanimljive načine.

Izvrdanje pravila na način da su samo mediokriteti u pravu - dugoročno može dovesti do apatije i - gubitka osnovnog kreativnog poticaja, a to je priznanje rada.

Kompleksno pitanje kolaborativnosti tako razdvaja ljude na one koji imaju prava - i one koji ih nemaju, čak nemaju pravo ni na prenošenje svog mišljenja drugima.

Brojni su primjeri moralnog zlostavljanja, no koji je lijek?

Wiki softver je izvrsna ideja. Nužnost peer to peer recenzije ukazuje na potrebu stvaranja interesnih grupa oko - radnih verzija nekog teksta. Nakon nekog vremena potrebno je “zatvarati” određene projekte - i publicirati ih. U formi verzije.

Vrlo je vjerovatno da će u dogledno vrijeme sve više porasti broj nezavisnih skupina, te možemo očekivati da će ulaz u te skupine ići po sistemu pozivnica.

Kako raste broj nezadovoljnika sustavom (žalbe na dvoličnost i slično tek su kap koja preliva čašu) tako možemo očekivati sve veći diverzicitet.

No imamo još jedan veliki problem - a to je da novinari jednostavno obožavaju pojednostavljenja. Tako dobivamo vrlo zanimljivi konglomerat mediji - GNU tekstovi - wiki-kontrolirane informacije.

Da li bi ja, ukoliko je novinar na bilo koji način citirao wikipediju, mogao koristiti novinske članke pod GNU uvjetima? Te da lijepo tužim recimo novinskog izdavača jer je stavio copyright na novine, a u njima se nalazi jedan pasus prepisan sa wikipedije?

Razmislite malo i o tom problemu.

A ako želite nešto kreativno pisati u wiki formi, evo jedan zgodan popis Wiki Engines