Upravo je genska analiza naroda pokazala da podrijetlo nije bilo ključno u nastajanju političkih naroda. Jer, uspoređujući se sa susjednim narodima, doznali smo da nemamo odveć sličnosti sa slavenskim narodima, poput primjerice Poljaka, Ukrajinaca i Mađara. Za područje Srbije, Crne Gore i Slovenije podaci još nisu objavljeni.

No, iz povijesti se može pretpostaviti da je za vrijeme formiranja hrvatskog političkog naroda vladajući sloj bio sa slavenskim genima.

opseznije u Vecernjaku

Sto reci na ovo istrazivanje?
Usporedimo li ranije genetske karte, primjerice HLA genotipova, vidljivo je da se slicna prica ponavalja posvuda. Sjetio sam se genetskih karata apeninskog i pirinejskog poluotoka, takodjer su mapiranja rasirenosti HLA tipova ukazivali na slicnu cinjenicu: genetske karte cesto su formirane u doba paleolitika - neolitika. Brojna istrazivanja obavljena na nasim otocima ukazivala su na genetsku slicnost cakavskog elementa sa albancima, te da je rasirenost genotipova u pojedinim zaseocima pruzana sjever - jug, po obrascu koji odgovara swiftu koji se moze opisati ako se zna da to podrucje nekada nije bilo otok, vec dio kopna, a to je upravo period zadnjeg ledenog doba.
U ovom clanku navode "slavenski element" u u istocnoj hrvatskoj, ali i to je upitno - moguce je da se radi o narodu panonske nizije. Pogresno bi bilo usporedjivati i zapadnohrvatske gene sa "seobama" osim ako se ne misli da doseljavanje kelta.
KOmpleksnost genetskog mapiranja ipak ne uklanja bitan element povezan sa seobama - a to je dolazak novopridoslih ljudi.
Bahatost predodzbe da bi useljenici predstavljali vecinu stanovnistva zanemaruje bitnu istinu a to je da do 16-17 stoljeca usejenici nisu masovno istrebljavali "domorodce". To se prvi puta desilo tek u novom svijetu (americi) i to prvenstveno zato sto su pridoslice sa sobom donjeli bolesti (posasti) koje su se sirile vrlo brzo kontinentom uz visoku smrtnost.
Cinjenica da su sela zadrzala svoju genetsku specificnost takodjer je vazan detalj. Naime, iako su gradovi dugo vremena "melting pot" istovremeno su gadovi bili izlozeniji posastima, te bi useljavanje u gradove imalo daleko manji dugotrajni genetski utjecaj na populaciju nego stabiliziranje na zemlji.
kraj dvadesetog stoljeca ipak je poseban trenutak. Tehnika "spaljene zemlje" gdje se prisilno premjesta veci udio starosjedilaca jedini je nacin na koji moze doci do znacajnog promjena genskog poola.

Ipak, nasa proslost nije samo zaposana u nasim genima. I nase kulturolosko nasljedje izrazito je bitno, jezik kultura i vjera dio su onoga sto jesmo.
Moguce je da je u jednom trenutku slavenski jezik bio lingua franca, bas kao sto je prije toga to bio latinski, a danas je engleski.
Razni narodi mogli su taj jezik usvojiti sa narjecjima, primjerice na nacin da su kelti zadrzali odredjene germanske konstrukcije (recimo nacin na koji formiraju brojeve) dok bi drugi, primjerice dinaridi, zadrzali svoje specificnosti (posebne sumnike).

Da li je budnucnost u genetskom mjesanju svih sa svakim ili ce se svijet i dalje sastojati od plemenskih zajednica, koje tiho i mirno zive jedna uz drugu uz toleranciju ili sukobe?
Da li smo odista dosli u vrijeme u kojem je vazan samo interes, a ne tradicija?
Vrijeme ce pokazati kuda idemo.
A nasi geni, kao i kulturolosko nasljedje, ukazuju nam sto ne smijemo zaboraviti...